Od prirodnih resursa najznačajnije su šume, poljoprivredne površine, vodene površine, geografsko prometni položaj, kulturne i prirodne znamenitosti.
Područje općine Karojba obuhvaća nekoliko vegetacijskih tipova:
a) područje hrasta medunca i ostalih hrastova s bjelograbom
b) šume hrasta medunca i ostalih hrastova sa crnim grabom
c) primorsku šumu bukve
d) šumu hrastova i pitomog kestena
Sliv Mirne na području općine Karojba obuhvaća vodotoke Krvar, Kamnicu (lokalni naziv Sabadin) i Špinu (lokalni naziv Špinovac) te dva manja potoka Žunjih i Milići koji se ulijevaju u Krvar. Navedeni vodotoci nalaze se u sjevernom dijelu općine, na području naselja Rakotule izuzev zapadnog dijela vodotoka Krvar koji se proteže kroz područje naselja Karojba, odnosno Motovunski Novaki. Svi navedeni vodotoci, odnosno potoci ne prolaze kroz građevinsko područje.
Sliv Brestovca, obuhvaća vodotok Brestovac koji nakon početnog površinskog dijela toka završava u ponorskoj zoni (ponor Čiže) i time podzemno prihranjuje vodonosnik te
njegove pritoke vodotoka Čiže i Veli potok. Sliv Brestovac se jednim svojim dijelom nalazi u zapadnom dijelu općine Karojba na granici sa gradom Pazinom, izvan građevinskog područja.
Potok Krvar
Potok Krvar nalazi se na granici župe Rakotule s motovunskom župom. Izvor mu je na 200 metara nadmorske visine. Potok teče sjevernim podnožjem uzvisina na kojima se
nalaze karojbska sela Močibobi i Soldatiči, zatim Rakotule i njezini zaseoci – Milići, Radoslavi i Špinovci.
Ukupna površina vodnog sliva Krvara, odnosno područja s površinskim i podzemnim vodotocima što se slijevaju u potok iznosi oko 25 četvornih kilometara. Prema predaji
potok je dobio naziv zbog bitke koja se vodila između Slavena i stanovnika kula Grč i Mons Civitas. U sukobu su pobijedili Slaveni a krv ubijenih i ranjenih obojila je vodu potoka. Kroz povijest duž potoka Krvara nalazilo se više mlinova, međutim danas ne postoji niti jedan.
Botanički spomenik prirode “Ćetiri Pinije u Karojbi”
Botanički spomenik prirode “Ćetiri Pinije u Karojbi” proglašen je 1966. godine aktom Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Pinije se nalaze uz cestu Karojba – Pazin, jedno stablo sa desne strane i tri sa lijeve strane. Predstavljaju prirodni fenomen jer rastu duboko u kontinentu, daleko od mora. Velikih kišobranastih krošnji, opseg najstarijeg debla (160 godina) iznosi 3,30 m a visina 14,5 metara. Ista stabla su zaštićena te je zabranjeno vršiti oblikovanje ili rezanje grana.
Dolac Sopajac
Dolac Sopajac je najveći i najdublji dolac (vrtača) u Istri. Nalazi se između Karojbe i Vižinade u blizini naselja Škropeti. Okolno područje obiluje dolcima međutim obzirom na dubinu Sopajca svi izgledaju kao male udoline. Dolazak u podnožje dolca je otežan zbog nepristupačnog terena i raslinja.
Valigaštar
Valigaštar je izvor pitke vode koji se nalazi u blizini naselja Močibobi. Stanovništvo je koristilo vodu iz izvora još od razdoblja prvih gradina koje su sagrađene u okolici za vrijeme Bizanta i Rimljana. Od početka 20. stoljeća izvor više nije prirodan te je od njega izgrađena «šterna».