Stabla pinije
Na putu za Karojbu nalaze se četiri stabla pinije. Ta su stabla 1966. godine proglašena botaničkim spomenikom prirode. Posebnost stabala je rast duboko u kontinentu, daleko od mora. Pinije (Pinus pinea) posjeduju tzv. kišobranaste krošnje. Opseg najvećeg stabla iznosi 3,3 metra; visina 14,5 metara. Stablo je staro više od 160 godina.
Crkva Svete Magdalene
Crkva Svete Magdalene nalazi se u zaseoku Konobari. Izgrađena je u 12. stoljeću. Crkva ima grubo izgrađeni kameni oltar. Zvono je iz 1607. godine, izradio ga je Jakop Decalderaiis. Tijekom godina crkva je doživjela niz promjena.
Crkvica Svetog Nikole
Crkvica Svetog Nikole nalazi se na groblju Rakotule. Crkvicu su u 14. stoljeću sagradili tadašnji vlasnici posjeda na kojemu se crkvica nalazi, plemići iz obitelji Barbo. Na crkvici su nađeni segmenti fresaka iz 14. stoljeća. Crkvica je poznata po glagoljaškim grafitima. Najstariji grafit izrađen je 1451. godine.
Crkva Svetog Roka
Crkva Svetog Roka sagrađena je 1580. godine. Iste godine osnovana je župa Rakotule. Od tada do danas crkva je više puta proširivana i nadograđivana. U zid stare sakristije ugrađena je kamena niša ukrašena reljefnim prikazima s natpisom iz 1560. godine. Uz crkvu je 1850. podignut 22 metara visok zvonik. Posljednje proširenje crkve realizirano je 1934. godine.
Crkva Male Gospe
Crkva Male Gospe posvećena rođenju Blažene Djevice Marije na brdu Šublenta izgrađena je 1617. godine na ruševinama predromantičke kapele. Tijekom vremena je popravljana a u novije doba statički učvršćena potpornim zidovima i građevinski sanirana. U unutrašnjosti crkve nalazi se kameni oltar sa drvenim kipom Blažene Djevice Marije (novija izrada jer se originalni kip čuva u Motovunu).
Prim. dr. sc. ANTE BARTOLIĆ
Rođen je u Karojbi 19. V. 1937., preminuo 9. VI. 2004.
Završio je gimnaziju u Pazinu, Medicinski fakultet i specijalizaciju iz opće i socijalne medicine te organizacije zdravstvene zaštite u Rijeci. Bio je dugogodišnji ravnatelj Doma zdravlja u Pazinu, a u zvanju docenta surađivao je u nastavi na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Zaslužan je za organiziranje zdravstvene službe, zdravstveno prosvjećivanje, obrazovanje zdravstvenih kadrova, pokretanje mnogobrojnih lokalnih i regionalnih programa u području zdravstva.
Autor je ili koautor više udžbenika i drugih publikacija te mnogobrojnih znanstvenih i stručnih radova. Bio je urednik raznovrsnih izdanja iz područja zdravstva i zavičajne povijesti i kulture (Karojba i okolica, Rakotule, Valigaštar). Autor je knjige “Zdravstvo na području Pazinštine” (Pazin 2003).
Bio je aktivan u Čakavskom saboru (predsjednik Katedre u Pazinu). Inicirao je osnivanje zavičajne udruge »Valigaštar« u Karojbi, te je bio njen prvi predsjednik.
Mons. dr. MARIO PAVAT
Rođen je u Karojbi 1924., zaređen za svećenika u Pazinu 1953. g.
Nakon mjesec dana službe u Sjemeništu protjeran je od UDBE u inozemstvo. Od 1960. djeluje u službi Sv. Stolice, u Kongregaciji za sakramente. Bio je počasni papinski prelat.
Posebno je volio rodni kraj. Pomagao je rodnoj župi Karojbi te je 1983. g. darovao dva nova zvona, 1985. g. orgulje (graditelj Jenko), a 1986. g. glavni oltar i svetohranište u župnoj crkvi Svih Svetih. 5. rujna 1993. g. u rodnom selu Kamenoj Vasi (prigodom 40. godišnjice svećeništva) posvećena je nova crkva Blažene Djevice Marije – Kraljice mira, koja je sagrađena njegovom inicijativom i financijskom potporom.
Preminuo je blago u Gospodinu, u Rimu 21. srpnja 1996. Pokopan je u Karojbi 25. srpnja 1996. Pogrebu je nazočio veliki broj zahvalnih župljana i ostalih, uz gosp. biskupa Antuna Bogetića i 54 svećenika.
Na prvu godišnjicu smrti župljani Karojbe su postavili mramornu spomen ploču u sakristiji župne crkve sa slijedećim natpisom: “DRAGOM DOBROČINITELJU MONS. MARIU PAVATU r. 26. XI. 1924. U. 21. VII. 1996. POSTAVIŠE OVU SPOMEN PLOČU ZAHVALNI ŽUPLJANI KAROJBE. ŽIVIŠ U BOGU KOME SI VJERNO SLUŽIO, ALI I U NAŠIM SRCIMA KOJE SI VOLIO!”